ponedjeljak, 18 maj 2015 10:59

Balkan u sedmici iza nas: Otvoren opasan trend rehabilitacije fašista

Balkan u sedmici iza nas: Otvoren opasan trend rehabilitacije fašista

IRIB- Tridesetorici privedenih terorista, koji su se tokom prošlog vikenda sukobili sa snagama bezbjednosti Makedonije u Kumanovu, određen je pritvor do 30 dana.

Radi se o 18 državljana Kosova, dva državljana Makedonije sa privremenim boravkom na Kosovu, o devet državljana Makedonije i jednom albanskom državljaninu sa boravkom u Njemačkoj. Većina ih je u Makedoniju ušla ilegalnim putem. Albanski premijer Edi Rama odgodio je posjet Makedoniji, nakon krvavih sukoba između makedonske policije i albanske naoružane skupine na sjeveru te zemlje. Albanija je osudila sukobe u zemlji u kojoj albanska zajednica čini četvrtinu od 2,1 miliona stanovnika, a sukobi su izazvali i veliku zabrinutost NATO-a i EU-a.
General Armije Makedonije u penziji Ilija Nikolovski, koji je u međuetničkom konfliktu u Makedoniji 2001. komandovao Drugim armijskim korpusom, izjavio je da najviše veruje u mogućnost da se u Kumanovu policija 9. maja sukobila sa plaćenicima, a ne sa terorističkom grupom. On smatra da su organizatori incidenta izgubili kontrolu i pita se "ko je to u regionu ili šire ko želi destabilizaciju Makedonije", navodeći da su susjedne zemlje ili članice NATO i bliski saradnici sa NATO ili se, kao što je slučaj sa Srbijom, brzo kreću ka EU.
U Makedoniji koja zadnjih mjeseci proživljava buran politički konflikt između vlasti i opozicije održan je sastanak lidera političkih partija, ali bez konkretnog dogovora. Pritom je samo objavljeno saopćenje u kojem se kaže da su se sastali radi „zajedničke podrške demokratskim vrijednostima, uključujući i pravo na miran prosvjed i osudu nasilja." U saopćenju se navodi kako su se „složili nastaviti dijalog radi promicanja euroatlantskih vrijednosti u interesu svih građana". Kao promatrači na sastanku u Skopju, prisustvovali su američki veleposlanik i šef misije EU u Makedoniji. Novi sastanak najavljen je za ponedjeljak, 18. maja. Inače, demonstranti u Skoplju i dalje se okupljaju tražeći ostavku premijera Nikole Gruevskog i cijele Vlade Makedonije.
Vicepremijer Srbije Ivica Dačić zapitao se šta bi se desilo da je on rekao da će se svi Srbi ujediniti pod zastavom Evropske unije, aludirajući na nedavnu izjavu albanskog premijera. "Pitam se šta bi se desilo da sam ja rekao tako nešto. Brisel ne misli da je ponašanje Albanaca problem, već se to toleriše. Terorizam u regionu mora biti osuđen, a do sada smo imali samo blaga saopštenja iz EU i drugih institucija. Sa teroristima ne mogu da postoje dvije strane, ali neko to treba da kaže".
On je na konferenciji za medije sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovim rekao i da Srbiju ne zanimaju unutrašnje političke stvari Makedonije, ali da zemlje regiona, EU i Rusiju zanima politička stabilnost i bezbjednost Balkana. Lavrov je boravio u zvaničnoj posjeti Beogradu, gdje je s najvišim zvaničnicima Srbije razgovarao o bilateralnoj saradnji i odnosima, i o srpskom predsjedavanju OEBS-om.
Verbalno vrijeđanje rehabilitiranog Draže Mihailovića u Srbiji više nije dozvoljeno a ko se usudi uvrijediti četničkog generala i ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata, može biti kažnjen globom i do 450.000 dinara. Srpski šef diplomacije Ivica Dačić saopćio je da odluka o rehabilitaciji ne predstavlja korak ka pomirenju i ka istini, već produbljuje podjele. On je naveo: "Viši sud u Beogradu trebalo bi podsetiti da su, prije 70 godina, 14. maja 1945, na isti dan kada je on donijeo sramnu odluku o rehabilitaciji, engleski vojnici u Italiji i Austriji zarobili gotovo 30.000 ustaša i četnika i predali ih jugoslovenskim partizanima. Samo taj podatak jasno govori o tome ko su bili saveznici, a ko neprijatelji, maja 1945".
Iz Zagreba, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručuje kako je iznimno neugodno iznenađena odlukom beogradskog Višeg suda te naglašava kako osuđuje svaki pokušaj povijesnog revizionizma. Uporedo sa ovom izjavom, stigla je vijest da je hrvatska predsjednica obišla Bleiburg i položila vijence. Radi se o stratištu na kojem je u II svjetskom ratu likvidiran veliki broj pripadnika ustaških snaga. ''Dobro je da se nije dogodilo njeno subotnje pojavljivanje pred ljudima u Bleiburgu. Predsjednica je nepotrebno ostala nedosljedna i nekonkretna oko onoga što je zapisala. Možda je ipak odgoj od bake i djeda bio važniji u njezinom odrastanju nego što smo mislili dosad, rekao je hrvatski povjesničar Tvrtko Jakovina.
Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije Serž Bramerc boravio je u dvodnevnom posjetu BiH, u sklopu priprema za redovni šestomesečni izveštaj Savjetu bezbjednosti UN. Sastao se sa članovima Predsedništva BiH kojima je rekao da je 2017. godina zadnja u kojoj će Savjet bezbednosti UN osigurati budžet za rad Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. Obraćanje Bramerca UN-u zakazano je početkom juna. U skladu sa rezolucijama Savjeta bezbijednosti 1503 i 1534, haški tužilac je obavezan da svakih šest meseci obaveštava to tijelo o radu Haškog tribunala.
Član Predsjedništva BiH Dragan Čović i predsjednik Organizacionog odbora za doček objavljuje da je gotovo sve spemno za Papin dolazak. ''Spremni smo za te aktivnosti, ostalo je još nekih stvari pripremiti. U svakom slučaju, držim da su BiH i Sarajevo, i svi ljudi dobre volje već pripravni." Sve sigurnosne službe i policijske agencije dobro su obučene i opremljene za ovakve vrste događaja, objavio je i direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, te šef Pododbora za sigurnost dočeka, Mirsad Vilić. Na pres konferenciji je naglašeno da građani kontrolišu euforiju i da ranije planiraju odlazak na stadion Koševo, gdje je centralni skup, kako bi se izbjegle gužve.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović imenovao je Milana Lakića za ambasadora u Bosni i Hercegovini. "Vujanović je istaknuo zajedničku potrebu dvije države u korišćenju prirodnih i ekonomskih resursa za dobro Crne Gore i Bosne i Hercegovine i njenih građana", stoji u saopštenju. Predstavnički dom Parlamenta BiH nije u srijedu prihvatio rezoluciju o Sutorini, kojom je bilo previđeno da to područje bude dio bosanskohercegovačke teritorije.

 

Upišite komentar


Security code
Refresh