nedjelja, 24 maj 2015 09:59

Balkan u sedmici iza nas: BiH preuzela predsjedavanje Vijećem Evrope

Balkan u sedmici iza nas: BiH preuzela predsjedavanje Vijećem Evrope

IRIB- U okviru predsjedavanja Bosne i Hercegovine Vijećem Evrope, u zgradi Parlamentarne skupštine BiH održano je zasjedanje Stalnog komiteta Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, na kojem je ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak prezentirao prioritete predsjedavanja BiH Vijećem Evrope.

Crnadak je 19. maja u Briselu preuzeo predsjedavanje Komitetom ministara Vijeća Evrope, čime je BiH započela šestomjesečni mandat na čelu te organizacije. Zemlja koja predsjedava Komitetom ministara Vijeća Evrope domaćin je mnogim političkim i kulturnim događajima. Posebno značajan događaj je organizovanje najavljenih sastanaka Biroa i Stalnog komiteta Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.         Ministra Crnadak i generalni tajnik Vijeća Europe Tornbjorn Jagland predstavili su u Sarajevu Akcijski plan Vijeća Europe za BiH za razdoblje 2015-2017. godina koji će omogućiti inkluzivan i koherentan pristup suradnji Vijeća Europe i BiH. Cilj plana je pružiti podršku BiH u ispunjavanju preostalih postprijemnih i zakonskih i konkretnih obaveza kao državi članici Vijeća Europe i pomoći da se zakoni, institucije i prakse BiH dodatno usklade sa europskim standardima. Čujmo u izjavama kakvi su zadaci pred BiH:

Predsjednik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda Sejfudin Tokić uhapšen je i priveden u banjalučku policiju.  Tokić je, uz zvaničnu i bivšu zastavu BiH ispred Skupštine grada Banja Luka, održao pres-konferenciju povodom godišnjice prijema BiH u punopravno članstvo UN-a, ali tu aktivnost nije prijavio policiji. Tokićev nastup izazvao je negodovanje jednog broja građana Banje Luke koji su se počeli okupljati u neposrednoj blizini, a zatim su s obje strane uslijedile i uvrjedljive riječi, psovke, uvrede na nacionalnoj osnovi, a sve je bilo na rubu incidenta. Policija je, nakon poziva jednog građanina, došla na mjesto događaja i privela Tokića, jer nije imao odobrenje za ovaj skup. 

Centar Simon Wiesenthal zatražio je u pismu od hrvatskih vlasti da ukine penzije ustaškim ratnim zločincima koje su im dane neposredno nakon osamostaljenja Hrvatske.                               

U pismu hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću se navodi da su zakonom usvojenim u jesen 1993. godine nagrađeni članovi pokreta koji je počinio brojne zločine nad stanovništvom. “Imajući u vidu grozne zločine koje su počinile Ustaše za vrijeme NDH vjerujemo da je takva politika pogrešna i protivna principima Republike Hrvatske i teška uvreda ustaškim žrtvama, njihovim porodicama i svim Hrvatima sa smislom za moral i integritet”. Iz Centar traže preduzimanje hitnih mjera kako bi promijenili ovakvu politiku što je prije moguće i poštedjeli Hrvatsku sramote nagrađivanja onih koji su bili među najgorim i najokrutnijim počiniteljima zločina u Drugom svjetskom ratu.

Žalbeno vijeće Haškog tribunala donijelo je odluku po kojoj srpskih lider radikala Vojislav Šešelj treba da bude vraćen u Hag do 26. maja. Sudsko vijeće tribunala donijelo je 6. novembra 2014. godine odluku da Šešelj, poslije 11,5 godina pritvora, zbog teškog zdravstvenog stanja, bude pušten na privremenu slobodu. Međutim, Žalbeno vijeće je 30. marta Pretresnom veću naložilo da hitno opozove tu odluku. Haško tužilaštvo je 14. aprila Žalbenom vijeću uputilo zahtjev da naloži Pretresnom vijeću da Šešelju hitno naloži da se vrati u pritvorsku jedinicu Tribunala u Sheveningenu, a Šešelju je sada pružena mogućnost da se o tom zahtjevu izjasni.

Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) ocijenila je da je prijedlog da bude osnovana Vojvođanska akademija nauka, umetnosti i kulture (VANUK) politička igra. U saopštenju SANU je navela da je sa iznenađenjem primila vijest o nacrtu pokrajinske skupštinske odluke o osnivanju javne ustanove VANUK, posebno nakon nekoliko negativnih ocjena ustavnosti sličnih inicijativa. SANU je mišljenja da se radi o opasnim političkim igrama koje nemaju utemeljenja ni u naučnim, ni u umjetničkim kriterijumima i potrebama, a ta odluka bi ozbiljno ugrozila jedinstvo naučnog, kulturnog i umjetničkog prostora Srbije. Pokrajinska vlada utvrdila je 20. maja Nacrt pokrajinske skupštinske odluke o osnivanju javne ustanove VANUK. Vlada Vojvodine navela je da se VANUK osniva u cilju unaprjeđivanja nauke, umjetnosti i kulture na teritoriji Pokrajine, kao i da će Nacrt odluke biti upućen Skupštini Vojvodine na razmatranje i usvajanje.

U Briselu je dogovoren plan izgradnje šest trajnih graničnih prelaza po modelu Integrisanog upravljanja prelazima između Kosova i Srbije. Takođe, dogovoreno je i otvaranje dva nova, stoji u saopštenju sa sastanka u Briselu delegacija Kosova i Srbije, kada je glavna tema bila sporazum o slobodi kretanja. U Prištini je saopšteno da su dvije strane razgovarale i o eliminisanju birokratije srpske strane na administrativnim prelazima, posebno tokom ljeta, kada se povećava protok na graničnim prelazima sa Srbijom zbog prisustva kosovske dijaspore. Kosovska strana je zbog toga zatražila od EU da prije početka ljeta zakaže specijalan trilateralni sastanak o tom pitanju. Otvaranje novih prelaza pomoći će da se poboljša ekonomska situacija stanovnika graničnog pojasa i razvije seoski turizam. Biće ojačana kontrolu granice i borba protiv negativnih pojava, krijumčarenja i nezakonitog prelaska.

Albanija će dati podršku pristupanja Makedonije NATO-u ako u potpunosti bude poštovala Ohridski sporazum, izjavio je albanski premijer Edi Rama na regionalnom ministarskom sastanku o borbi protiv terorizma.                                                

  “Sve zemlje Balkana treba što prije da se uključe u NATO”, istakao je Rama, ukazujući prije svega na Crnu Goru, kao i da je Kosovo dio tog procesa “u funkiciji mira i regionalne saradnje. Tu svakako vidimo i Makedoniju, koju smo uvijek jasno podržavali, od koje smo obavezni da tražimo, kako je zaključeno i na samitu u Velsu, da do kraja poštuje Ohridski sporazum”, istakao je Rama.

Ujedinjene nacije su izrazile zabrinutost zbog situacije u Makedoniji i opadanja demokratije u zemlji suočenoj s teškom političkom krizom, objavio je zamjenik generalnog sekretara UN zadužen za ljudska prava Ivan Simonović. Poručio je da su nužne značajne promjene u oblasti nezavisnosti pravosuđa, slobode medija i očuvanja državnih institucija od uticaja političkih stranaka. Institucionalna i politička kriza u Makedoniji traje od aprila 2014, kada opozicioni SDSM nije priznao rezultate prijevremenih parlamentarnih izbora. Opozicija traži ostavku makedonskog premijera Nikole Gruevskog kojeg optužuje i za korupciju i prisluškivanje 20.000 ljudi. S druge strane, vladajuća stranka optužuje opoziciju za špijunažu i destabilizaciju zemlje.                            

Lider makedonskog opozicionog Socijaldemokratskog saveza Zoran Zaev izjavio je u Strazburu, nakon razgovora sa premijerom Nikolom Gruevskim o prevazilaženju krize u zemlji, da pregovori nisu još počeli i da nakon razgovora nema ništa više da se kaže osim da je postignut zaključak da treba da se razgovara. Gruevski je izjavio u subotu da nema namjeru podnijeti ostavku ili da prihvati osnivanje prijelazne vlade.

Medij

Upišite komentar


Security code
Refresh