četvrtak, 18 juni 2015 08:23

Balkan u sedmici iza nas: Nova bura oko Srebrenice, od UN-a do Balkana

Balkan u sedmici iza nas: Nova bura oko Srebrenice, od UN-a do Balkana

IRIB- Britanija s partnerima u Savjetu bezbijednosti UN radi na usaglašavanju rezolucije povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici s ciljem da se oda počast žrtvama i ohrabre dalji koraci ka pomirenju i boljoj budućnosti za BiH.

"Nadamo se da će njome biti odata počast žrtvama genocida u Srebrenici i svima koji su patili na svim stranama u ratu, te da će ohrabriti dalje korake ka pomirenju i boljoj budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Ova godišnjica je, takođe, prilika za cijelu međunarodnu zajednicu da izvuče pouke iz jednog od najtužnijih trenutaka u istoriji UN i da naglasi našu odlučnost da se angažujemo na sprječavanju genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina", dodaje se u saopštenju Londona.
Predsjednik RS Milorad Dodik najavio je da će Republika Srpska preko ruskih instanci u SB UN izraziti nezadovoljstvo činjenicom da se, bez konsultacija, želi provući rezolucija o Srebrenici. Na drugoj strani, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH zbog nedostatka entitetske većine iz Republike Srpske nije usvojio prijedlog rezolucije o Srebrenici.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović izjavio je da je službeni stav Podgorice po pitanju Srebrenice identičan stavu Vijeća Evrope, koji 11. jul obilježava kao Dan sjećanja na genocid u tom gradu. Za razliku od nekih crnogorskih opozicionih partija, službena Crna Gora nema dilemu da se u Srebrenici 1995. dogodio genocid, rekao je Vujanović.
Organizacija Žene u crnom od vlade, skupštine i predsjednika Srbije zatražila je da se 11. jul proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, izvršen prije 20 godina. "Očigledno je da država nema dovoljno političke volje i moralnog kapaciteta da iskaže solidarnost sa žrtvama", kazala je predsjednica Žena u crnom, Staša Zajović i podsjetila da ta nevladina organizacija svoj zahtjev da se obilježi dan kada se dogodio genocid u Srebrenici upućuje šestu godinu za redom.
Švicarske vlasti saopćile su da je ratni zapovjednik obrane Srebrenice Naser Orić uhapšen pod sumnjom za ratne i zločine protiv čovječnosti po zahtjevu iz Srbije od 3.februara 2014. Orić se nalazi u ekstradicijskom pritvoru a od Srbije se traži da im uputi službeni zahtjev za izručenje Orića u idućih 18 dana koliko je predviđeno po Evropskoj konvenciji o ekstradiciji:
Međunarodna konferencija pod nazivom "Istraživanje, dokumentiranje i procesuiranje genocida u BiH", povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici, održana je 11. i 12. juna u Sarajevu u organizaciji Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa".
Cilj konferencije bio je da ukaže na dostignuće međunarodnih i lokalnih sudova u procesu istraživanja, dokumentiranja i krivičnog procesuiranja genocida u BiH; da se sagledaju izazovi i problemi u krivičnom dokazivanju zločina genocida; ukaže na koji način se odvija prevencija genocida; dodatno rasvijetli trenutni položaj žrtava i svjedoka genocida; na koji način se suprostaviti negiranju genocida te kako osigurati efikasan progon zločinaca u Bosni i Hercegovini i regionu.
Johanes Han, komesar za proširenje EU, otkazao je posjetu BiH, nakon što je otkazano najavljeno potpisivanje reformske agende u BiH. Vijeće ministara i Vlada Federacije usvojili su ekonomsku reformsku agendu, ali Vlada RS-a još nije. Reformsku agendu moraju usvojiti entitetske i državna vlada kako bi ona bila potpisana između BiH i EU.
Rumunski premijer Viktor Ponta, koji je optužen za korupciju, pranje novca i sukob interesa, preživio je glasanje o povjerenju vladi u parlamentu. Tužilaštvo je osumnjičilo Pontu za utaju poreza 2007. i 2008, dok je bio član parlamenta, za sukob interesa i pranje novca. Ponta je odbio da podnese ostavku, a parlament odbio zahtjev tužilaštva da mu ukine imunitet. Predsjednik Rumunije Verner Johanis izjavio je da "parlament ne treba da opstruiše pravosuđe" i izrazio žaljenje što je vladajuća koalicija "nametnula rješenje u obrnutom pravcu i pretvorila se u štit u odbrani Viktora Ponte.
Mađarska bi mogla da potpuno zatvori granicu prema Srbiji kako bi zaustavila priliv imigranata na svoju teritoriju, upozorio je mađarski premijer Viktor Orban i najavio sastanak sa srpskim zvaničnicima početkom jula. "Razmatramo sve mogućnosti, uključujući i fizičko zatvaranje granice", rekao je Orban, i dodao da će odluka biti donijeta u srijedu, 17. juna. Broj izbeglica koji ulaze u Mađarsku porastao je sa ukupno 2.000 izbeglica 2012. na 54.000 od januara ove godine, te je Mađarska među članicama EU koja prima najviše izbjeglica.
Kabinet predsjednice Kosova Atifete Jahjaga saopćio je da riječnik koji je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić koristio na skupu u Budvi predstavlja povratak već poznaj retorici. Nikolić je u Budvi, na marginama Samita lidera "Brdo-Brioni procesa", poručio Atifeti Jahjaga da "ne umišlja" da predvodi neku mladu državu, jer "Kosovo to nikada neće postati", kao i da kosovski Albanci ne ispunjavaju dogovoreno u Briselu i da bi trebalo da se promjene na vrijeme i sa Srbima naprave pravi dogovor umjesto "što umišljaju da su država koju pola čovečanstva ne priznaje".
Ruski izveštaj o rastu neonacizma u kojem je jedno poglavlje posvećeno i Hrvatskoj je neutemeljeno i selektivno, kažu u Ministarstvu spoljnih poslova Hrvatske. Rusko ministarstvo u dijelu o Hrvatskoj kritikuje službeni Zagreb zbog netolerancije prema Srbima. Moskva takođe navodi da je prema podacima aktivista za ljudska prava, oko 30.000 pravoslavnih Srba prihvatilo katoličanstvo tokom posljednjih 19 godina.
Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta ocijenio je kao tačnu konstataciju MIP-a Rusije da su agresivni hrvatski nacionalizam i etničko-vjerska netolerancija snažni u hrvatskom društvu i za posljedicu imaju asimilaciju Srba, među kojim je veliki broj prisiljen da se pokrsti.
Lideri jugoistočne Evrope izrazili su zabrinutost zbog situacije u Makedoniji te će u posjet toj zemlji uskoro otići predsjednici Hrvatske i Slovenije, Kolinda Grabar-Kitarović i Borut Pahor. To je jedan od zaključaka sa sastanka Procesa Brdo koji je okupio predsjednike iz cijelog regiona. Slovenački predsjednik Borut Pahor naveo je da je "vrijeme" da se političke partije u Makedoniji pozovu na kompromis, i dodao da je neophodno da vjerodostojna istraga utvrdi činjenice u vezi sa posljednjim incidentom u Kumanovu.

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Refreširaj