četvrtak, 18 juni 2015 08:30

Ekonomski magazin: Mogući grčki bankrot opasnost po globalnu ekonomiju

Ekonomski magazin: Mogući grčki bankrot opasnost po globalnu ekonomiju

IRIB- Zvaničnici sedam velikih industrijskih zemalja svijeta, poznatih kao G7, u zvaničnom kominikeu sa posljednjeg dana samita na jugu Njemačke podržali su nastojanja Irana i članica Grupe 5+1 da postignu konačni nuklearni sporazum do 30. juna ove godine kojim će se potvrditi i garantirati mirnodopski karakter iranskih nuklearnih aktivnosti.

Istovremeno su iz Ministarstva vanjskih poslova SAD objavili da je moguće postizanje konačnog nuklearnog sporazuma G5+1 s Iranom do isteka vremenskom roka 30. juna. A američki državni tajnik Džon Keri je u svom prvom javnom nastupu nakon izlaska iz bolnice najavio kako će se krajem lipnja u potpunosti posvetiti pregovorima s Iranom.
"U potpunosti ću biti uključen u te pregovore. Upravo ću na vrijeme otputovati tamo kako bih uticao na kritične trenutke u pregovorima. Sada je pred nama mnogo posla", izjavio je Keri koji se vraća u pregovore s Iranom iza strateško-ekonomskih razgovora s Kinom od 22. do 24. lipnja u Vašingotnu. "Nakon toga krećem u posljednju fazu razgovora s Iranom", dodao je prilikom napuštanja bolnice. Mediji iz Vašingtona izvještavaju da su predstavnici Stejt Departmenta u četvrtak objavili saopštenje u kojem se daju garancije da nije bilo nikakvih obavještajnih, sigurnosnih ili špijunskih prijetnji u dosadašnjem procesu nuklearnih pregovora s Iranom. No, nakon objavljenih izvještaja o špijuniranju nuklearnih pregovora IR Iran i Grupe 5+1 u tri hotela od strane cionističkog režima, nuklearni pregovarački timovi razmišljaju o održavanju pregovora u nekom drugom austrijskom gradu ili čak u drugoj državi.
Predsjednik SAD Barak Obama izjavio je da ruski šef države Vladimir Puitn treba da odluči da li hoće da uništi rusku ekonomiju "pogrešnom željom da ponovo obnovi slavu sovjetskog carstva". Na samitu G7, bez Rusije, rekao je da su američki i evropski zvaničnici saglasni da sankcije koje je Zapad uveo Rusiji treba da ostanu na snazi te da su se dogovarali i o eventualnim novim sankcijama Moskvi.
A predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon koji omogućava ruskim građanima koji imaju imovinu i račune u inostranstvu da ih dobrovoljno prijave i legalizuju u Rusiji bez provjere od strane poreskih i zakonodavnih organa. Oni koji dobrovoljno prijave imovinu biće oslobođeni krivične, administrativne i poreske odgovornosti za postupke prije 1. januara 2015. i samo za imovinu navedenu u prijavi. U decembru prošle godine predsjednik Putin je ponudio punu amnestiju ofšor kapitala prilikom njegovog vraćanja u Rusiju. "To znači da, ako čovjek legalizuje svoja sredstva i imovinu u Rusiji, on će dobiti čvrste pravne garancije da ga neće pozivati različiti organi, uključujući i zakonodavne, neće ga ispitivati o izvorima i načinima sticanja kapitala, da se neće suočiti sa krivičnim ili administrativnim gonjenjem i da neće biti pitanja poreskih službi i zakonskih organa", objasnio je tada Putin.
Evropska unija odbila je novi prijedlog Grčke za sprovođenje finansijskih reformi a reakcija evropskih kreditora na prijedlog iz Atine stavila je dodatni pritisak grčkom premijeru.
Iz Evropske komisije kažu da je - lopta u rukama grčke vlade.
Grčka pokušava postići dogovor o reformama da bi umanjila državne troškove i uspjela ostvariti suficit budžeta, te tako steći uslove za puštanje tranše u iznosu od 7,2 milijarde eura MMF-a, Evropske centralne banke i EU. Bez vanjskog finansiranja, Grčka kreditorima ne može isplatiti dug i rizikuje izlazak iz eurozone. Do kraja ovog mjeseca Grčka MMF-u treba isplatiti 1,6 milijardu eura. Visoki zvaničnici eurozone razmatrali su najgore scenarije za Grčku, uključujući i njen eventualni bankrot koji bi mogao potresti globalnu ekonomiju. Grčka vlada je navela da je sporazum o isplati poslednje tranše obećanog kredita "bliži nego ikada" u narednoj fazi pregovora.
Mađarska i Kina potpisale su u Budimpešti sporazum o saradnji u kreiranju mreže drumova na novom Putu svile, kojim Kina želi da ojača svoju trgovinu sa Evropom. Mađarski premijer Peter Sijarto, koji je potpisao sporazum sa kineskim premijerom Vang Jiem, ocjenio je da saradnja dvije zemlje "nikada nije bila tako dobra ili tako efikasna kao sada" i da Mađarska želi da postane regionalno čvorište za kineske aktivnosti u Evropi. Sijarto je takođe rekao da kineski projekat sa zvaničnim nazivom "Jedan pojas, jedan drum" predstavlja "jedan od najznačajnijih koncepata svjetske trgovine". On uključuje dogradnju 370 kilometara duge železničke pruge Budimpešta – Beograd i taj projekat finansira Kina.
U Ljubljani je oko dvije hiljade građana protestovalo protiv prodaje preduzeća Telekom i druge državne imovine.
"Lijeva ruka desni džep", "Za radničko samoupravljanje", "Socijalizirajmo banke, ne gubitke" - bile su parole protesta.
Demonstracije je organizovala Koalicija protiv privatizacije koja objedinjava političke pokrete, organizacije civilnog društva i sindikalne konfederacije čiji je stav da "strategija upravljanja" preduzećima koju je predložila Vlada Slovenije, u stvari predstavlja strategiju privatizacije.
Slovenačka vlada namjerava da proda čak 91 preduzeće.
Struja će u Srbiji poskupiti od 1. augusta za 12 posto, javljaju iz ministarstva rudarstva i energetike Srbije. Biće uvedena i akciza na električnu energiju, pa će poskupljenje sa akcizom, iznositi 12%. Iznos poskupljenja usaglašen je sa MMF-om:
Struja za domaćinstva u RS poskupit će od jula za 9,4%. Zahtjeve preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS za povećanje cijene električne energije u RS je na sjednici u Trebinju usvojila entitetska Regulatorna komisija energetike. Prosječne cijene na osnovu "novih" tarifnih stavova od 1. jula 2015. i planirane potrošnje 2015. za kupce u RS biće veće za 8,76%. Sva proizvodna i distributivna preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS u martu su podnijela Regulatornoj komisiji zahtjeve za pokretanje tarifnog postupka i porast cijene struje.
Na okruglom stolu o drvnoj industriji BiH, kojeg je u Sarajevu organizirala Vanjskotrgovinske komore BiH usvojeni su zaključci o potrebi zaštite šuma, izrade kriterija za raspodjelu drvnih sortimenata u FBiH i njihovog usaglašavanja s kriterijima u RS, te unapređenja odnosa između preduzeća šumarstva i drvne industrije. Predstavnici bh. drvne industrije traže zaštitu šuma i destimulaciju izvoza sirovine. Također se traži neophodna racionalna raspodjela drvnih sortimenata uz prioritet snabdijevanja proizvođača finalnih proizvoda sirovinom i destimuliranje izvoza sirovine, zatim donošenje zakona o šumama u Federaciji BiH i ostale potrebne legislative, kao i smanjenje poreza i doprinosa kompanijama drvne industrije koje se bave finalnom preradom drveta.
Međunarodni jednonedeljni program "Razmišljanja o kapitalizmu" biće održana od 22. do 27. juna na sedam lokacija u Beogradu, u organizaciji Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu i Francuskog instituta. Program uključuje predavanja desetine vodećih svetskih stručnjaka iz oblasti filozofije, sociologije i ekonomije, kao i trodnevnu konferenciju ''Misliti s onu stranu kapitalizma'' gdje će svoje radove predstaviti oko 70 domaćih i stranih izlagača. Od razbuktavanja ekonomske krize 2008. godine, postalo je jasno da je kapitalizam zajednički problem svih, a da su društvene analize i teorije krize izuzetno značajne i za širu javnost. Institut za filozofiju i društvenu teoriju je stoga odlučio da uz javnu raspravu i vodeće svetske stručnjake postavi niz ključnih pitanja, prije svega: kako je uopšte moguće govoriti o savremenom kapitalizmu i na koji način razumjeti današnju ekonomsku situaciju? Danas ne postoji slaganje čak ni oko toga da li je finansijska kriza samo prolazna stvar ili simptom dublje krize samog kapitalizma, sistema koji je tokom svoje istorije neprestano prolazio kroz krizne periode. Skup će odgovoriti - da li će se poslije ove krize sistem vratiti na noge ili je ovoga put njegov pad neizbježan, da li kriza služi tome da sve ostane isto ili uspjeva da ukaže na ključne nedostatke kapitalizma? A možda krize nisu situacije koje koče mišljenje, već ga upravo čine nužnim?

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Refreširaj