četvrtak, 20 novembar 2014 00:00

Sura Furkan - Al-Furgan; 64-69. ajet (15. dio)

Sura Furkan - Al-Furgan; 64-69. ajet (15. dio)

 

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Zahvaljujemo se Stvoritelju koji nam je omogućio da i danas budemo sa vama i da uživamo u Njegovim ljepotama. Zahvalimo Mu i na tome što Nam je omogućio da se družimo u cilju dobijanja Njegovog zadovoljstva. Hvala mu što nam je da priliku da razgovaramo na temu kur'anskih ajeta gdje danas želimo analizirati i komentarisati još nekoliko ajeta kur'anske sure Furkan.

Salavat i selam neka su na posljednjeg Božijeg poslanika, hazreti Muhammeda s.a.v.s. koji nam je predočio Istinu, ljubav, islamski ahlak, pohvalno ponašanje i volju za prosperitetom i koji nam je isto tako na najuticajniji mogući način prenio Njegove riječi, savjete, poruke i zabrane. Iskoristimo priliku da pošaljemo selame na članove njegove časne porodice, iskrene ashabe i vjerne prijatelje ali i sve one koji su do današnjeg dana svoje živote usmjerili ka Njemu i stjecanju Njegove ljubavi.

U današnjem druženju želimo nastaviti razgovor o sadržajima ajeta kur'anske sure Furkan i jednostavnim jezikom komentarisati, odnosno iznijeti svoje mišljenje i stavove naših predvodnika u vjeri o porukama tih ajeta.

Prvo ćemo poslušati učenje 64., 65. i 66. ajeta sure Furkan:

 

وَالَّذِینَ یَبِیتُونَ لِرَ‌بِّهِمْ سُجَّدًا وَقِیَامًا

i oni koji provode noći pred Gospodarom svojim na tlo padajući i stojeći; (25:64)

 وَالَّذِینَ یَقُولُونَ رَ‌بَّنَا اصْرِ‌فْ عَنَّا عَذَابَ جَهَنَّمَ إِنَّ عَذَابَهَا کَانَ غَرَ‌امًا

i oni koji govore: "Gospodaru naš, poštedi nas patnje u Džehennemu, jer je patnja u njemu, doista, propast neminovna, (25:65)

 إِنَّهَا سَاءَتْ مُسْتَقَرًّ‌ا وَمُقَامًا

on je ružno prebivalište i boravište"; (25:66)

U proteklom prilogu iz ciklusa Put prema svjetlosti smo govorili o osobinama i karakteristikama dobrih Božijih robova, te smo ukazali na dvije osobine – skrušenost i strpljivost. U nastavku sadržaja ove sure se govori da su vjernici osobe koje iskreno i sa ljubavlju obavljaju namaz i druge ibadete. Za vrijeme noći – u vrijeme kada svi spavaju i domaraju se – oni napuštaju san i dio noć provode u ibadetu i druženju sa svojim Gospodarem. Kolika je razlika između ovih vjernika i onih koji tvrde da su vjernici a koji i tokom dana svoje redovne i obavezne namaze provode bez osjećanja i u žurbi.

Dobri Božiji robovi nikada se neće uzoholizi zbog svojih bogougodnih radnji, zbog svojih dobrih djela i velike količine učinjenog ibadeta. Oni uvijek dobro paze šta rade i obraćaju pažnju na vrijeme kada će svi biti pitani za svoja počinjena djela. Oni se plaše tog dana, iako su cio život proveli u ibadetu, i traže od svog Gospodara da ih spasi džehennema. Oni vrlo dobro znaju da džehenem nije mjesto boravka jer niko nema snage da podnosi svu bol i patnju koja očekuje njegove stanovnike.

Upravo zbog toga osjećaja straha i istovremeno ljubavi prema Njemu, svakodnevno čine maksimum zalaganja da svoje akitvnosti i poslove učine u najboljem mogućem obliku.

 

Iz ovih kur'anskih ajeta učimo sledeće:

  1. Noć nije stvorenoa samo zarad sna i odmora nego je najbolje vrijeme za činjenje dobrovoljnog ibadeta, šaputanje sa Gospodarem i iznošenjem dova i molbi.
  2. Dobri Božiji robovi uvijek razmišljaju o Kijametskom danu, uvijek su zabrinuti za svoje stanje na Ahiretu. Život na ovom svijetu i sučeljavanje sa mnogobrojnim problemima ili eventualno posjedovanje ovosvjetskih ukrasa ih ne može odvratiti od njihove misije i cilja.

Sada ćemo poslušati sadržaj 67. ajeta kur'anske sure Furkan na izvornom arapskom jeziku:

 

وَالَّذِینَ إِذَا أَنْفَقُوا لَمْ یُسْرِ‌فُوا وَلَمْ یَقْتُرُ‌وا وَکَانَ بَیْنَ ذَلِکَ قَوَامًا

i oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne škrtare, već se u tome drže sredine; (25:67)

Nakon što su iznesene neke moralne karakteristike iskrenih vjernika, odnosno dobrih Božijih robova, u ovom ajetu se kaže da su oni u svim ekonomskim poslovima i aktivnostima umjerenjaci, da su pošteni i da nikada nisu obuzeti bilo kakvim ustranjivanjima i krajnostima. Bilo da se radi o redovnim i svakodnevnim troškovima svoje porodice, davanju sume dnevnog novca članovima porodice ili udjeljivanju onima kojima je pomoć potrebna. Oni u tim aktivnostima ne pretjeruju niti otežavaju, nego se ponašaju umjereno i pravedno.

Pitanje poštovanja umjerenosti i sredine u dodjeljivanju pomoći onima kojima je potrebna je tema koja je istaknuta na mnogo mjesta u Kur'anu ali i u savjetima i životima istaknutih predstavnika vjerske zajednice, te naših predvodnika u vjeri.

Na osnovu islamskog učenja, čovjeku nije dozvoljeno da u testament stavlja više od jedne trećine svog imetka ili da cijelu svoju imovinu dodijeli samo jednoj osobi. Resulullah s.a.v.s. se obratio takvoj osobi koja je učinile takvo što i cijelu svoju imovinu, putem oporuke, dodijelila nekoj drugoj osobi, te rekao: „Da ste meni rekli da je tako postupio ja ne bih dozvolio da se on ukopa na muslimanskom mezarju.“

 

Iz ovog ajeta učimo sledeće:

  1. Insistiranje na provođenju dijela noći u noćnom namazu i ibadetu ne znači da se čovjek treba udaljiti od zajednice i izabrati asketski vid života jer se dobri Božiji robovi uvijek sjećaju onih kojima je pomoć potrebna i da rade na otklanjanju problema sa kojima se sučeljavaju.
  2. U islamu nije dozvoljeno rasipništvo i razbacivanje, čak ni kada je riječ o udjeljivanju milostinje onima kojima je pomoć potrebna, a kamoli kada se radi o nekim stvarima koje su zabranjene ili koje su pokudne za činiti.
  3. Iskreni Božiji robovi nisu škrti.
  4. Jedan od najjačih savjeta u Islamu je sredina, umjerenost i ravnopravnost, tako da su bilo kakve krajnosti pokudne.

I na koncu poslušajmo sadržaj 68. i 69. ajeta kur'anske sure Furkan:

 

وَالَّذِینَ لَا یَدْعُونَ مَعَ اللَّهِ إِلَهًا آخَرَ‌وَلَا یَقْتُلُونَ النَّفْسَ الَّتِی حَرَّ‌مَ اللَّهُ إِلَّا بِالْحَقِّ وَلَایَزْنُونَ وَمَنْ یَفْعَلْ ذَلِکَ یَلْقَ أَثَامًا

i oni koji se mimo Allaha drugom bogu ne klanjaju, i koji, one koje je Allah zabranio, ne ubijaju, osim kada pravda zahtijeva, i koji ne bludniče; - a ko to radi, iskusiće kaznu, (25:68)

یُضَاعَفْ لَهُ الْعَذَابُ یَوْمَ الْقِیَامَةِ وَیَخْلُدْ فِیهِ مُهَانًا

patnja će mu na onome svijetu udvostručena biti i vječno će u njoj ponižen ostati; (25:69)

U nastavku, nakon što smo govorili o još nekoliko osobina dobrih Božijih robova, govorićmo o još nekim osobinama, te se u ova dva ajeta kaže: „Oni nikoga na smatraju ravnim Bogu i samo se Njemu obraćaju i samo Njemu sedždu čine. Njih ne privlače ni imetak, niti bogatstvo, niti moć vladara, nego se samo na Boga oslanjaju.“

Dobri Božiji robovi uvijek se brinu o životima drugih ljudi i cijene njihove živote, njihove odluke i ponašanje. Oni se trude da nikome ne čine nešto ružno ili loše – čak niti slučajno. Nikada ni ne razmišljaju o ubijanju drugih – osim u slučaju kada su životno ugroženi ili kada im se nanosi zlo, patnja i tiranija, a i u tom slučaju djeluju na osnovu Božije naredbe.

Oni uvijek poštuju vlasništvo drugih, cijene njihove porodice i ukućane, nikada ne napadaju žene i ne pokušavaju im oduzeti čast te svoje živote drže daleko od zinjaluka, prostitucije i bludničenja. Oni vrlo dobro znaju da svaka osoba koja zapadne u takvo stanje, koja se okrene ovim lošim stvarima jednostavno skreće sa pravom puta i na dunjaluku dok će na ahiretu biti primorana da prihvati tešku kaznu.

Njima je jasno da su grijesi u vidu širka, nevjerništva, negiranja, ubistva i bluda, svaki ponaosob među velikim grijesima, a ako bi se oni skupili na jednom mjestu i bili počinjeni od strane jedne osobe istu će čekati strašna patnja i kazna na budućem svijetu.

 

Iz ova dva kur'anska ajeta učimo sledeće:

  1. Vjernik mora nadvladati svoje unutarnje porive jer su ubistvo i blud rezultati rada ljudske nutrine i pohote. Upravo ove dvije stvari ljude konstantno pozivaju na činjenje grijeha.
  2. Krv nevinih je nedodirljiva i dužna ukazivanja časti. Krv osobe koja je nepravedno ili nedozvoljeno prolila nečiju krv ili koja narušava bezbjednost jedne zajednice nije nedozvoljena.
  3. Nedozvoljeni odnosi i blud se nalaze na istok razini kao i širk i ubijanje nevinih.
  4. Naredba Kur'ani Kerima o udaljavanju od širka, bludi i ubistva nije savjetodavne prirode nego je u vidu neoborivog zakona koji vrijedi za sva vremena i u svim uvjetima. Svaki prestupnik u ovim slučajevima će biti kažnjen na ovom i budućem svijetu.

 

Upišite komentar


Security code
Refresh