subota, 20 oktobar 2012 08:33

Iranske predstave

Iranske predstave

Scenska umjetnost u Iranu je najveći kulturni patriota koji brižno čuva drevne običaje i tradiciju, dotjeruje ih i svaki put u novom ruhu prikazuje publici.

 

 

Ova vrsta umjetnosti se niz godina uspješno odupirala svim pojavama koje su prijetile njenom nestanku, usvajajući pri tom neke pozitivne promjene. Da bi nastala jedna pozorišna predstava, film ili drama mora postojati scenario po kojem će se radnja odvijati. Najteži dio u pisanju scenarija je kreacija dijaloga kome se mora posvetiti posebna pažnja.

Poznati iranski scenarista Muhammed Ćarmšir je rođen u Teheranu 1960. godine (1339. h.s.g.). U 14. godini se počeo zanimati umjetnost, pišući poeziju i kratke priče.

Zatim upisije studij scenskih umjetnosti, odsjek za dramu na univerzitetu u Teheranu. Tokom studija okušao se u pisanju scenarija, a danas radi kao predavač na univerzitetu. Autor je više od stotinu scenarija koji su obrađeni i prikazani. Ostvario je plodnu saradnju sa nekoliko najpoznatijih pozorišnih reditelja u Iranu, od kojih ćemo pomenuti Atilu Pesijanija, Emira Dežagama, Sijavaša Tahmuresa, Ferhada Muhandes-pura i Alija Refi'ija. Ćarmšir je 1997. godine počeo raditi kao univerzitetski profesor od kada njegova univerzitetska karijera kreće uzlaznom putanjom. Svoje studente uči kako da uokvire svoj umjetnički izraz i prenesu na papir i stvore vrijedna djela iranske pozorišne umjetnosti.

Imao je zanimljiv pristup podučavanju studenata, jer je smatrao da je pogrešna metoda isključivo teoretsko podučavanja te je na svojim časovima obrađivao teme iz oblasti pozorišne režije. O ovom sistemu predavanja on kaže:

"Mi na Akademiji svoje studente učimo kako da stvore priču i organizuju radnju, kako da pišu i kako treba izgledati finalni rad.

Naravno, imamo i časove o strukturi pozorišnog komada. No svjesni smo da između teorije i prakse postoji velika praznina u obrazovanju što nije izuzetak ni ovdje. Pokušavam kod svojih studenata probuditi želju za pisanjem scenarija i stalno ih podstičem na rad. Prenosim im svoja iskustva, ali ih nikada ne ograničavam njima, naprotiv podstičem ih da steknu vlastita i razviju svoj stil pisanja, jer svi mi na različite načine gledamo na istu pojavu. Nudim im nekoliko mogućnosti za učenje, dajem im priliku da sami biraju i na velika vrata uđu u svijet scenskih umjetnosti."

Gospodin Ćarmšir dodaje: "Najveće mi je zadovoljstvo pregledati i čitati studentske bilješke i zapažanja koje su zapisali tokom mojih predavanja. Na taj način utvrđujem u kolikoj su mjeri usvojili gradivo i tehnike pisanja.

U tim bilješkama vidim ogromni potencijal talentovanih mladih ljudi, na kojem se mora raditi i dograđivati. Znate, da bi se napisao dobar scenario nije dovoljno raspolagati određenim brojem informacija o temi ili tehnikama pisanja, i to uvijek govorim mojim studentima. Kažem im da u pisanje uključe i svoje emocije, poglede na svijet, mišljenja i sl.

Nerijetko mi se dešava da na početku školske godine imam nekoliko studenata koji smatraju da ne mogu pisati, koji misle nemaju potencijala i dara. No uvijek ih bodrim i podržavam, te nakon nekoliko semestara prevaziđu strah i stvore zapažena ostvarenja. Znate, da bi napisali dobar scenario potrebno vam je nešto vremena i mnogo iskustva."

Muhammed Ćarmšir piše dramske scenarije. Prije no počne pisati on u mislima razradi tok drame do najsitnijih detalja. Ono što je karakteristično za njegove drame je brižljivo birana muzika, specijalni efekti, zanimljivi dijalozi i monolozi.

Pozorišni reditelji vole raditi sa njim jer on na scenu iznosi bogatstvo sadržaja. Njegova najpoznatija djela nastala nakon pobjede islamske revolucije u Iranu su "Manastir asketa", "Dan proživljenja" i "Magbet" u režiji Ferhada Muhaneds-pura.

Sve tri predstave se tematski nadovezuju jedna na drugu, odnosno sva tri se bave pitanjem drame u drami. .

On obično piše o istini, grijehu, odnosu čovjeka prema svijetu u kojem živi, načinima poimanja Boga, odnosno tretira teme karakteristične za klasične pozorišne komade. Radeći na Šekspirovom "Magbetu", obradio je pitanje grijeha i ukazao na negativnu stranu ljudskog bića, dok u prestavi "Dan proživljenja" analizira pitanja koja muče savremenog intelektualca koji pokušava spoznati smisao svog postojanja.

Obzirom da su njegovi scenariji poslužili kao uzor mnogim mladim scenaristima, gospodin Ćarmšir je ukratko opisao osnovne karakteristike scenarija koje piše: "Kada pišem nastojim da ne namećem svoja mišljenja ili stavove, ni publici ni rediteljima koji rade na predstavama, ostavljajući im mogućnost da predstavu kreiraju koristeći se maštom i vlastitim idejama.

Ovakav moj stav svim rediteljima otvara nove mogućnosti, ali sa druge strane nameće mu i brojne obaveze i veliku odgovornost.

Pojasniti ću vam šta želim reći. Reditelji se moraju detaljno informisati o predstavi, proučiti temu koju obrađuje. Moj stav je da je u svakoj predstavi potrebno prikazati i onu drugu imaginarnu stranu radnje, što donekle postižem monolozima dijalozima. Mislim da je i to od velike pomoći režiserima koji režiraju moje scenarije. Zbog toga sam rekao da su njihove obaveze i odgovornosti velike."

Najizraženija karakteristila scenarija koje piše Muhammed Ćarmšir je čisti književni jezik koji koristi kao vrstan poznavalac klasične perzijske književnosti. Ponekad iznenadi publiku jer scenrio napiše čistim narodnim jezikom sa nekim od narječja.

Publika taj jezik teže razumije, jer to nije književni jezik.

Gospodin Ćarmšir ne bi bio vrnsi scenarista da u scenarije ne uvrštava određenu dozu satire i humora.

U poslednjem ostvarenju "Mirni san smrti" koje je nedavno premijerno izvedeno u iranskim pozorištima, uočljivi su elementi humora kroz koje kritikuje mane modernog čovjeka, kao npr. njegovu skolonot ka činjenju grijeha.

Više iz kategorije: « Iranske predstave

Upišite komentar


Security code
Refresh