četvrtak, 27 septembar 2012 16:35

Iranski velikani: Xarazmi (II)

Iranski velikani: Xarazmi (II)

Cijenjeni prijatelji, u prošlom prilogu serijala Iranski velikani upoznali smo vas sa velikim iranskim znanstvenikom Abu Dža'ferom Muhamedom ibn Musom poznatim kao Xarazmi.

Prenijeli smo vam tekst sa stranice astronomija.co.yu, a u uvodnom dijelu teksta smo spomenuli i da informacije o ovom znanstveniku možete pronaći na internet stranici CroEos.net. U današnjem prilogu ćemo vam ukratko prenijeti dio teksta objavljenog na ovoj internet stranici, a prilog ćemo dopuniti i sa nekoliko informacija koje prevodimo sa perzijskog.

Khwarizmi je rođen u gradu Khwarizmu u provinciji Khorasan u Perziji. Ime al-Khwarizmi znači osoba iz Khwarizma. Njegova obitelj se ubrzo preselila blizu Bagdada, gdje je stvorio većinu svojih djela u razdoblju od 813. do 833. godine. Smatra se da je njegov materinji jezik bio perzijski. Povijesničar Al-Tabari mu pripisuje epitet Al-Madžusi (mag), što dodatnu podupire teoriju da je pripadao Zoroastrianizmu. (Zoroastrianizam ili Mazdaizam je jedna od najstarijih monoteističkih religija na svijetu, nastala 1700 godina prije Krista, op.a.).
Matematički povjesničar Gandž daje sljedeće mišljenje o al-Khwarizmijevoj algebri:
«Al-Khwarizmijeva algebra se smatra kamenom temeljcem znanosti. Na neki način, al-Khwarizmi više zaslužuje nositi titulu oca algebre od Diofanta, jer al-Khwarizmi prvi podučava algebru kao elementarnu formu zbog nje same, a Diofant je primarno zainteresiran za teoriju brojeva.»
Mohammad Kahn je napisao:
"Na samom vrhu liste matematičara svih vremena stoji al-Khwarizmi. On je stvorio najstarije radove na polju aritmetike i algebre, koji su stoljećima služili kao izvor znanja na Istoku i Zapadu. Njegov rad je uveo hinduske brojeve u Europu, a algebra je također postala važna grana u europskom znanstvenom svijetu."

Dao je veliki doprinos razvoju algebre, trigonometrije, astronomije, geografije i kartografije prevodeći mnoga važna djela sa sanskrita i ostalih jezika. Njegov sistematičan i logičan pristup rješavanju linearnih i kvadratnih jednadžbi je dao oblik disciplini algebri, čiji je naziv izveden iz njegove knjige iz 830. godine, al-Kitab al-mukhtasar fi hisab al-jabr wa'l-muqabala («Kompendij kalkulacija dopunom i uravnoteženjem).
Uvevši prirodne brojeve, al-Khwarizmi je predstavio, kao glavnu temu prvog dijela knjige, rješenja jednadžbi. Jednadžbe su linearne i kvadratne i sastoje se od jedinica, korijena i kvadrata. Al-Khwarizmiju je jedinica bio broj, korijen je bio x, a kvadrat x². Treba istaknuti da je Al-Khwarizmi koristio samo riječi bez simbola.

Njegova knjiga O računanju sa hinduskim brojevima, napisana oko 825. godine je zaslužna za prodor indijskog sustava brojeva na Srednji istok, a kasnije i u Europu. Knjiga je prevedena na latinski u 12. stoljeću kao Algoritmi de numero Indorum. Iz latinskog imena autora, Algoritmi, potječe termin algoritam.
Mnogo njegovog doprinosa se temeljilo na originalnom proučavanju hinduske astronomije i grčkog jezika. Dao je oblik nuli, pojmu koji potječe iz Indije.
Al-Khwarizmi je sistematizirao i korigirao Ptolemejeve geografske podatke koji su se odnosili na Afriku i Srednji istok (Claudius Ptolemaeus, grčki geograf i astronom iz 2. stoljeća, koji je živio i radio u Aleksandriji, Egipat, op.a.). Druga važna knjiga, Kitab surat al-ard (Slika Zemlje), prezentira koordinate lokaliteta u poznatom svijetu, bazirane na Prolemejevoj geografiji, ali sa poboljšanom vrijednošću za dužinu Sredozemnog mora i lokacije gradova u Aziji i Africi.
Pomagao je u izradi karte svijeta za kalifa al-Ma'muna i sudjelovao u projektu određivanja promjera Zemlje, nadgledajući rad 70 geografa koji su stvarali mapu tada poznatog svijeta.
Kada je njegov rad upoznat u Europi, kroz latinske prijevode, dao je značajan doprinos razvoju matematike u Europi. Al-Khwarizmi je pisao i o mehaničkim napravama kao što je sat, astrolab (naprava za određivanje položaja zvijezda) i sunčani sat. Osim toga, napisao je tablice trigonometrijskih funkcija, obradio geometrijsku reprezentaciju sjecišta krivulja i aspekt kalkulacija dvostrukih pogrešaka.

U nastavku ćemo, kao što smo i najavili na početku ovog dijela serijala Iranski velikani, prezentirati još nekoliko informacija o velikom znanstveniku Xarazmiju. S obzirom na djela koja je podario čovječanstvu i rezultate koje je ostvario u svom dugogodišnjem naučnom radu, Xarazmija mnogi historičari i znanstvenici svrstavaju u grupu najistaknutijih naučnika i mislioca cijelog trećeg vijeka po lunarnom hidžretskom, odnosno devetog vijeka po Gregorijanskom kalendaru. Poznati američki historičar Džordž Sarton u djelu "Uvod u historiju znanosti" prvu polovinu devetog vijeka po Gregorijanskom kalendaru naziva Xarazmijevom erom.
Poznati britanski pisac i publicista Bertrand Rasel je o Xarazmijevoj ulozi u prezentiranju indijskih brojeva koje mi poznajemo kao arapske brojeve napisao slijedeće: „Muhamed ibn Musa Xarazmi je oko 830. godine objavio knjigu koja je na latinski jezik prevedena u 12. stoljeću. Zapadni svijet je ustvari prvi put o indijskim brojevima saznao iz Xarazmijeve knjige."
Prema nemalom broju pisanih dokumenata Xarazmi je ipak na Ahiret preselio 236. godine po lunarnom hidžretskom kalendaru, odnosno 850. godine po Gregorijanskom kalendaru.
Islamska Republika Iran svake godine dodjeljuje Internacionalnu nagradu za doprinos razvoju nauke u svijetu, a dobitnik ove prestižne nagrade je i dr. Muharem Avdispahić, redovni profesor matematičke analize na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Profesor Avdispahić, takođe, predaje Filozofiju matematike i prirodnih nauka i Historiju moderne matematike, a počasni je doktor i britanskog Kingston univerziteta.

Upišite komentar


Security code
Refresh