subota, 08 oktobar 2011 14:14

Iranska sela – privlačnosti i zanimljivosti (32)

Iranska sela – privlačnosti i zanimljivosti (32)
U proteklih nekoliko emisija opisivali smo vam pustinjska sela iranske provincije Jazd, način njihovog vodosnabdjevanja ali i drevni iranski svjetski priznati izum, bunar. Star nekoliko hiljada godina zadržao je status glavnog načina opskrbe vodom širom svijeta i u Iranu.

 

Iran je bio polazište iz kojeg je bunar krenuo na svoju turneju oko svijeta, stara Perzija ovjekovječila je slavu bunara ali i smanjila muke oko vodosnabjevanja na svim kontinentima svijeta. U prošloj emisiji smo do detalja opisali način kopanja bunara i stari proces navodnjavanja plantaža.

 

U vrijeme iskopavanja bunara dubokog i po nekoliko desetina metara vodilo se računa da se pri dubini od 20 do 30m unutar okna sa strane iskleše sobičak od 1,5 m u koji se spuštao bunarski točak zajedno sa čovjekom koji će vući posudu s pijeskom ali i voditi računa o kopaču koji se nalazi duboko u zemljinoj utrobi. Kada se dođe do vlažne zemlje odnosno vode kopanje prestaje a voda počinje nadirati do određene ivice zida na koju je naslonjen kanal za odvođenje. Iskopani bunar u kojem je voda spojen je sa nekoliko drugih usahlih bunarskih jama podzemnim kanalima u koje se već po otkriću vode ukopavaju vodovodne cijeve od porculana.

Bunarska okna su se većinom nalazila na blagom nagibu pored gradova i sela. Podzemni odvodi su u jednom svom smjeru prolazili kroz naseljena mjesta, čime su gradove i sela opskrbljivali pitkom vodom. Vodene izvore usmjerenie po centrima življenja stručnjaci su većinom izvodili iz zemlje na za to posebno nasutim dinama pijeska pored kojih su građeni vodeni bazeni ili skupljališta vode omjera 3 sa 4 metra. U to vrijeme postojale su dvije vrste, privatna i javna skupljališta. Javni bazeni s vodom nalazili su se u gradskim ili seoskim uličicama a koristili su ga oni domaćini ispred čije kuće nije prolazila vodovodna cijev iz bunara. Privatnim su se pak skupljalištem vode koristili svi oni ispred čijeg su praga prolazili kanali s vodom.

Obzirom na to da je Iran prepun svih vrsta bunara, našli smo razlog da vas upoznamo sa njih nekoliko. Najdublji izvor na svijetu star je 25.000 godina, zove se Kasabe Gonabad, dubok je 340 metara i iz njega se navodnjava 2.000 hektara poljoprivrednog dobra. Iz ovog bunara izlazi 470 porculanskih vodovodnih cijevi ukopanih u zemlju, koje se protežu na 33 kilometra dužine, bunar je izgrađen u vrijeme dinastije Hahamešijana. I laik može doći do računice koliko je tona kamena i pijeska bilo potrebno prebaciti u njegovoj izgradnji. Ovdje su radnici uložili toliko truda da ostvare zacrtani cilj da njihov trud ne bi smio biti manje vrednovan od gradnje egipatskih piramida. Kasabe Gonabad prepoznat je kao najdublji bunar na svijetu i upisan na listu nacionalnog blaga, a nesumljivo spada i u jedno od svjetskih čuda.

Drugi najdublji iranski bunar Zard Čijazd dubok je 100 metara i najpuniji je bunar pitke vode na Biskom istoku. Ibrahim Abad, crpilište u Araku je drevni iranski bunar, a jedan od najčudnijih iranskih bunara je dvospratni Mun Ardestan, iskopan prije 800 godina.

Još jedan bunar vrijedan spomena je bunar Kiš, otkriven 1371. godine star 2.000 godina i jedna od atrakcija ovog iranskog ostrva. U Iranu ima 40.000 bunara, samo u provinciji Horasan je njih 7.230 iz kojih se crpi 1.850 litara u sekundi. U Teheranu ima 300 bunara iz kojih cijevi sežu i do 18 km. U svakom slučaju, obzirom na bezbroj koristi koje ljudi imaju od bunara i njegovih bazena u pustinjskim dijelovima svijeta oni imaju poseban status. Postoje mnoga vjerovanja među ljudima u mjestima s malo vode tako da u istočnom dijelu Irana na bunar gledaju kao na dio porodice. U drugim dijelovima zemlje pak na inovatore i one koji su iskopali i doveli vodu gledaju kao na svete ljude. Mnogo je mitova oko bunara što pokazuje njihov značaj u kulturi življenja. U svakom slučaju, misija istraživanja bunara nudi mnoge spoznaje o prohujalom načinu života i kulturama ljudi prije nas. No najviše od svega pokazuje trud anonimnih ljudi koji su tražili način da ovladaju suhom surovom prirodom Kevira.

 

 

 

Upišite komentar


Security code
Refresh