ponedjeljak, 24 decembar 2012 12:07

Pođite sa nama u Iran: Pokrajina Istočni Azerbejdžan (III)

Pođite sa nama u Iran: Pokrajina Istočni Azerbejdžan (III)

Esselamu alejkum, dragi prijatelji. U prošlom dijelu našeg programa otputovali smo u pokrajinu Istočni Azerbejdžan, na sjeverozapadu Irana, te smo počeli obilazak historijskog grada Tabriza, njenog kulturnog i administrativnog središta.

Današnjim programom nastavljamo naše upoznavanje sa Tabrizom, tokom kojeg ćemo posjetiti neke od njegovih najznačajnijih historijskih građevina. Pozivamo Vas da nam se na ovom uzbudljivom obilasku pridružite.

Kako smo ranije ukazali, grad Tabriz predstavlja jedan od najznačajnijih gradova Irana po svom kulturno-historijskom naslijeđu, te u potpunosti zaslužuje svoju vijekovnu slavu. Od mnogobrojnih građevina Tabriza, posebno se ističu njegove džamije svojom arhitektonskom vrijednošću i duhovnom dimenzijom, o kojima se jednoglasno slažu brojni historičari, domaći i strani putopisci koji su, u različitim periodima, preuzeli raznolika istraživanja u vezi njih. U gradu Tabrizu, posebno se izdvajaju Plava džamija i džamija Đom'e, koje ćemo Vam, u kratkim crtama, predstaviti.

Plava džamija ili džamija Đahan šah, dobila je svoj naziv po veoma lijepoj kupoli azurno plave boje i brojnim keramičkim pločicama koje ukrašavaju njenu unutrašnju i spoljašnju površinu. Stoga, poznata je još i pod nazivima ,,Azur svijeta“ i ,,Azur islama“. Prvobitna džamija je izgrađena u drugoj polovini 9. hidžretskog vijeka (15. vijek), u doba vladavine kralja Đahanšaha Kara Kujunla, a pod pokroviteljstvom kćeri njegove kćeri, Salihe.

Portal Plave džamije je izgrađen na višoj osnovi u odnosu na ostatak građevine, nadkriljuje ga veoma lijep luk. S obje bočne strane građevine nalaze se kolonade, spojene sa zidovima, čiji su spiralni stubovi međusobno spojeni lukovima, koji ih nadvisuju. Stubovi su u potpunosti prekriveni finim pločicama azurno plave osnove, na kojima se nalaze naslikani motivi iz biljnog svijeta. Prolaskom kroz portal, ulazimo u veliki šabestan, čija je unutrašnja površina potpuno prekrivena raznobojnom keramikom. Keramičke pločice su izuzetno vješto međusobno spojene, tako da se stvara dojam da je čitava površina monolitno ukrašena. Privlačna estetska snaga ovih ornamenata prosto očarava svakog posjetioca Plave džamije.

Evlija Čelebija, poznati turski putopsac, u prvoj polovini 11. hidžretskog vijeka posjetio je Tabriz i ostavio slijedeće utiske o grandioznosti i veličanstvenosti Plave džamije u svom putopisu: ,,Ova fantastična građevina ukrašena je lijepom keramikom i posjeduje visoke i velike kupole. Raznobojna keramika prekriva gotovo u potpunosti njene zidove, stvarajući ugodan prizor za svakog posjetioca, kome srce zapovijeda da se pred ovom ljepotom još koji tren zadrži, iako ga razum opominje da je već odavno prošlo vrijeme za polazak...“

Pored keramičkih ornamenata, Plava džamija se odlikuje i veoma finim makadamisanim stazama. Gospođa Žana Divlaflo, francuski arheolog, posjetila je prije nekih 120 godina ovu džamiju i zapisala slijedeće: ,,Makadamisane staze Plave džamije su od izuzetnog umjetničkog značaja jer čine umjetnički kontrast veoma lijepo i bogato ukrašenim zidovima, što doprinosi posebnom estetskom iskustvu ove drevne građevine.“  Dio ornamentike Plave džamije čine i veoma lijepi natpisi različitih ajeta iz Kur'ana Časnog, ispisani u nekoliko različitih kaligrafskih stilova. Primijenjena kaligrafija je samo još jedan razlog više, zbog kojeg se Plava džamija nalazi na listi obaveznih mjesta koje treba posjetiti u Tabrizu.

Džamija Đom'e u Tabrizu je još jedna istaknuta historijska građevina ovog grada, o čijoj se historiji, nažalost, malo toga pouzdanog zna. Ova džamija je u iranskoj historiografiji poznata pod nazivom Velika džamija i početno je bila izgrađena u centru gradskog bazara. Najstariji dio ove džamije čini prostrani šabestan lijepo ukrašen gipsanim radovima i osmougaonim stubovima, koji predstavljaju lijep primjer umjetničkih tendencija u 5. lunarnom vijeku po Hidžri. U epohi mongolske dinastije Il-han, džamija Đom'e je doživjela opsežnu rekonstruciju i proširenja, o čemu svjedoče visoki mihrab i umjetnički radovi u gipsu preostali iz pomenute epohe. U vrijeme vladavine nasljednika kralja Kujunla, podignuta je lijepo ukrašena kupola ogromnih dimenzija, čiji su ostaci vidljivi i danas. Strašan zemljotres 1193. hidžretske lunarne godine, koji je gotovo sravnio Tabriz sa zemljom nije poštedio ni džamiju Đom'e. Najveći dio današnje džamije izgrađen je na početku vladavine kadžarske dinastije i posjeduje arhitektonske karakteristike specifične za tu epohu: sklonost ka vertikali, čvrstinu izgradnje i grandioznost.

Džamija Arg Ališah je još jedna znamenita građevina epohe Il- hana, koja predstavlja svojevrsni simbol grada Tabriza. Ona je sagrađena za vrijeme vladavine Kazan-hana i u pomenutom zemljotresu iz 1193. porušeni su njeni zidovi i kupola. Vremenom, pored džamije je izgrađena impozantna dvorana za muzičke koncerte i operu, koja ni malo nije zaostajala za, nadaleko čuvenom, muzičkom salom u Sant Peterzburgu, ali ona, na žalost, nije sačuvana. Ono što je danas preostalo od džamije Arge Ališah, odoljelo je strahovitom zemljotresu i topovskoj paljbi u više ratova kojima je Tabriz bio izložen, na opće iznenađenje i sreću mnogih ljubitelja arhitekture, upoznatih sa burnom historijom ove džamije. Njena građevina svojom tehnikom izgradnje, tačnom proporcijom, vertikalno usmjerenim prostorom i primijenjenom umjetničkom vještinom u gipsu, predstavlja nezaobilazno gradivo za svakog ozbiljnog studenta arhitekture. Ona je najjasnija manifestacija autentičnog umjetničkog duha Tabriza i početna inspiracija za mnogobrojna djela islamske arhitekture na širem prostoru.

Poštovani prijatelji, u završnom dijelu našeg današnjeg programa upoznaćemo Vas sa još jednom vrijednom historijskom građevinom grada Tabriza po imenu Rabi Rašidi, koja se nalazi u starom tabriskom naselju Abasi. Prema dostupnim historijskim podacima, kompleks Rabi Rašidi je bio zamišljen kao svojevrsni naučni i studentski centar, koji je dobio ime po Rašid u-Din Fazl Hamedaniju, njegovom osnivaču od prije šest vijekova. Mnogobrojni historičari i putopisci ostavili su riječi hvale u spomen ovog veličanstvenog  kompleksa, koji je uključivao medresu, bolnicu, džamiju, biblioteku, te brojne dućane, vrtove, karavansaraje i stambene objekte. U okviru ovog kompleksa, posebno se isticao mauzolej njenog osnivača, sagrađen od mermera i ukrašen raznobojnom keramikom.

Rašid u-Din Fazl Hamedani je, u namjeri da sakupi dovoljno sredstava za izgradnju ovog kompleksa, tražio dobrotvore u mnogim vladarskim kućama širom tadašnjeg Irana, Iraka, Afganistana, Gruzije, Azerbejdžana i Sirije. Od mnogobrojnih zvaničnih molbi koje je Rašid u-Din Fazl Hamedani lično napisao danas nam je preostao jedan primjerak, koji se čuva u Centralnoj gradskoj biblioteci grada Tabriza i poznat je kao ,,Rabi Rašidova molba“. Ovaj dokument je u mjesecu Hordadu 1386. hidžretske solarne godine (juna 2007.) predstavljen UNESCO-u od strane Nacionalne biblioteke Irana i istog tog mjeseca je uvršten na listu svjetske arhivske baštine.

 

 

Upišite komentar


Security code
Refresh