nedjelja, 22 decembar 2013 00:00

Podite s nama u Iran 53: Bazar Ardebila

Podite s nama u Iran 53: Bazar Ardebila

IRIB - Bazar Ardebila, koji se smatra uspomenom arhitektonskog stila iz vremena Safavida, nalazi se u centru grada Ardebila. Ovaj bazar je kompleks koji obuhvaća natkriveni pasaž, svratište, kupatilo i džamiju i ima dugu historiju.

 S imenom i sjećanjem na Allaha, i sa selamom vama, dragim slušateljima i pratiocima serijala Dodite s nama u Iran. Ponovo smo s vama s još jednim programom ovog serijala. Ako se sjećate, u prošlom programu smo otputovali u grad Ardebil, centar pokrajine Ardebil, koji se nalazi na sjeverozapadu Irana, i predstavivši taj  grad,  upoznali smo se s njegovim vrijednim historijskim spomenicima. Ardebil zbog svoje drevne historije ima mnogo historijskih spomenika. Historijske kuće, džamije, svetišta, historijska kupatila, karavanseraji i  mostovi čine historijske spomenike grada Ardebila. U današnjem programu ćemo se upoznati  s nekoliko turističkih mjesta starog grada Ardebila. Skrećemo vašu pažnju na ovaj program.

 Centralna džamija u Ardebilu, koja se nalazi na sjeveroistoku ovog grada na drevnom brdu, ostatak je velike i jedinstvene džamije  koja je napravljena u različitim islamskim razdobljima, naročito u vremenu Seldžuka (10. do 13. st) i korištena je do kraja vladavine  Safavida.

Prema zadnjim  arheološkim istrazivanjima  u ovom području, džamija Ardebila vjerovatno je izgrađena na jednoj građevini iz doba Sasanida.

Glavna zgrada džamije sastojala se od četiri svoda i kupole. Cijela građevina napravljena je od cigle, dok je korišteno jako malo ukrasnih pločica. Džamija je imala veliki trijem u kojem se  nalazio mihrab džamije. Ispod glavne dvorane džamije napravljeni su brojni hodnici  za prolaz ljudi u obliku pravilne mreže. Trijem koji se nalazi pored ove zgrade je sada u obliku džamije i za  stanovnike predstavlja veliku svetost. Ovaj trijem je spojen s mrežom podzemnih puteva koji s juga idu do mihraba, a od zapada i istoka do podzemnih puteva.

 Džamija Ardebila izvan glavnog trijema, u zapadnom  dijelu ima cilindrični minaret, koji je u stilu minareta iz  razdoblja Seldžuka s ukrasima od cigle. Na razdaljini između minareta i zapadnog dijela trijema džamije se nalaze ostaci velikih stupova i dubine blizu dva metra,

koji su pokazitelj postojanja starije džamije na ovom mjestu. Postojanje takvih znakova izazvalo je pažnju arheoloških timova. Džamija Ardebila je jedinstveni spomenik islamskog razdoblja, koja je popravljana u različitim razdobljima kao sto su vladavina Ilhanida, Saldžuka, Safavida i Kadžara. 1936. godine je registrirana na listi iranskih nacionalnih spomenika.

 Od ostalih historijskih spomenika grada Ardebila, to je kompleks bazara ovog grada, koji,  pošto se nalazio na putu svile i transporta svile proizvedene u Gilanu do  Evrope, odavno je, kao jedan trgovački centar, imao uspješne bazare.

Tavernije, francuski turist je istakao važnost trgovine svilom u Ardebilu te je napisao :

 Trgovački karavani sa svilom, koji ponekad sadrže i do 800 ili 900 kamila, čine ovaj grad poznatim. Zbog blizine Gilana iz koje dolazi mnogo svile, te blizine Šamahija ( područja na Kavkazu), koji daju mnogo svile, i pošto se Ardebil nalazi na putu iz ova dva područja do Istanbula i Izmira, prolaz trgovačkih karavana je dao tom području veliku važnost i tamo se, kao i u Tabrizu, može naći mnoštvo različitih  roba.

Bazar Ardebila, koji se smatra uspomenom arhitektonskog stila iz vremena Safavida, nalazi se u centru grada Ardebila. Ovaj bazar je kompleks koji obuhvaća natkriveni pasaž, svratište, kupatilo i džamiju i ima dugu historiju, tako da je u sedmom i osmom hidzretskom stoljecu doživio veliki procvat.

U narednim stoljećima dio velikog bazara, pasaža  i karavanseraja smatrali su se vakufom šejha Safiduina Ardebilija, te se prihod trošio na te spomenike. Sadašnja građevina bazara je djelo iz razdoblja Safavida i Zendija, koji je napravljan na prvim temeljima bazara. Veliki dio bazara Ardebila se u pola zadnjeg stoljeća pokvario kao rezultat promjena u gradu, te je nestala povezanost  nekih njegovih dijelova s centrom bazara. Od cjelovite  podjele bazara Ardebila možemo istaći Kejsarije, bazar trgovaca mješovitom robom, mesara, tokara, sedlara, prodavača noževa, pletača kapa, te još mnogo mjesta.

Arhitektura bazara Ardebila je kombinacija arhitekture  Safavida i Kadžara. Kompleks bazara natkriven je poprečnim svodovima i jednostavnim kupolama, a širina svodova radnji prosječno iznosi 3 metra, dok je promjer osnova koje nose lukove oko 80 cm. Osvijetljenost unutar bazara obezbjeđuje se kroz ugrađene otvore na kupolama.

 Jedan od važnih dijelova bazara je čarsugh ili bazar Keisarije. Taj dio je okrugla građevina s visokom sfernom i jednostavnom kupolom. Promjer građevine na dnu iznosi 12 metara, a prosječna visina je oko 13 metara.

Temelje, bez uzimanja u obzir temelja radnji i dužine bazara, čini 12 osnova koje, sa 12 cik-cak lukova stvaraju uvjete za postavljanje svoda.U 8 cik-cak svodova ugrađene su radnje,a u 4 ostala hodnici bazara.

Kompleks historijskog bazara Ardebila je zbog svoje historije i potrebe za očuvanjem od 1985. godine stavljen na listu historijskih spomenika Irana, te su od tada od strane Organizacije za kulturno naslijeđe Irana poduzete ključne mjere na njegovom popravku i oživljavanju.

 Grobnica šejha Aminudina Džebraila još je jedan historijski spomenik iz vremena Safavida. Ova grobnica je jedan od najboljih primjera prostranih grobnica iranske  islamske arhitekture. Jednostavnost i ravnoteža njenih dijelova te izvanredni ukrasi na unutrašnjim površinama  ove grobnice ubrajaju je u remek djelo arhitekture iz  razdoblja Safavida. Ova grobnica se sastoji od dva nejednaka dijela. Jedan je centralna četverougaona građevina, a drugi je jedan mali pentagonski trijem koji se nalazi ispred.

Stranice ove građavine se nalaze na kamennim temeljima i imaju oštre lukove. Toranj, koji liči na toranj grobnice šejha Safiudina Ardebilija, vjerovatno potječe iz 14. Stoljeća, i vjerojatno ga je napravio šejh Sadrudin Musa, drugi sin šeiha Safija. No, zgrada koja se nalazi na temelju uokolo glavne građevine je napravljena  kasnije, istovremeno s grobnicom šeiha Safiudina u 16. stoljeć. Ova grobnica se nalazi na sredini širokog prostora i obuhvaća ogradu, dvorište, prednji trijem, trijem glavne građevine i mnogo soba.

 Dragi pratioci, pored historijskih spomenika Ardebila, lijepa priroda ovog podrucija isto tako okuplja ljubitelje prirode, naročito brojne planinare. Sabalan, drugi najviši iranski planinski vrh, visine od 4800 metara, svake godine u proljeće i ljeto ugosti na hiljade planinara.

Sabalan je ugašeni vulkanski krater, gdje je topljenje snijega na vrhu i uokolo stvorilo jezero. Jezero Sabalana se zaledi od kraja sebtembra do kraja maja iduće godine. Ako planinar na vrhu bude trebao vodu, prisiljen je da udarima oštrim predmetom po površini leda, razbije tišinu na 4800 metara visine. Sa zatopljenjem, od ledenjaka s vrha i iz izvora nižih od 4 hiljada metara, polako nastaju potoci, koji u dolini, nakon pretvaranja u velike rijeke, donose sa sobom zelenilo i svježinu. S visine od 3600 metara vrha Sabalana uokolo, priroda je od vulkanskih kamena stvorila zanimljive kipova, u kojima se mogu prepoznati likovi životinja i ptica.

 Na ne tako velikoj udaljenosti od vrha Sabalana, vulkanski pepeo, plodna zemlja, izvorska voda i pogodna klima stvorili su uvjete za rast nasjlađeg grožđa najljepše boje u Iranu. Ali, slatkoća ovog grožđa ne može se takmičiti sa slatkoćom meda koji se dobija u  dolini Sabalana. Med koji je plod nektara divljeg mirisnog cvijeća iz doline Sabalana.

Planinari, uspinjući se na vrh Sabalana, u proljeće i ljeto suočavaju se s još jednim čudom. S brdima prelijepih krajobraza, u različitim nijansama zelene boje, koje kao da su se zalijepile za vrh. Ovi planinari, osim promatranja poljskog cvijeća na brdima i dolinama, kao i  izvora i jezera na vrhu, susreću se i s gostoljubivošću i prijaznošću  nomada u kupolastim šatorima. Sve ovo je mašta koja se ostvaruje u svakom planinarenju na planinu Sabalan, i za 100 puta uveća užitak planinarenja.

Upišite komentar


Security code
Refresh