srijeda, 29 januar 2014 06:20

Pođite s nama u Iran (56) - Pokrajina Gilan

Pođite s nama u Iran (56) - Pokrajina Gilan

Pokrajina Gilan se s jedne strane naslanja na visoke planine Alborza, a s druge strane se spaja s obalom Kaspijskog mora, i tijekom svoje drevne historije, u osjetljivim situacijama iranske historije, zahvaljujući borcima kao što je Mirza Kučakhan Džangali,  dodala je  zlatne stranice iranskoj historiji.

 

Iran je područje s raznolikim prirodnim zanimljivostima, i područje s raznolikom klimom. Ovo područje je nasljednik mnogih historijskih spomenika, koji pripadaju različitim razdobljima njegove civilizacije.

Ko god putuje u ovu prostranu zemlju, može u svakom kutku ove zemlje vidjeti spomenike koji pripadaju islamskom razdoblju, ili razdoblju prije islama, te uživati promatrajući tu širinu i razlikost.

U današnjem programu idemo na sjever Irana. Obalne nizine Kaspijskog mora dužine više od 600 kilometara, podnožja  planina, lijepi gradovi i sela sa srdačnim i gostoljubivim ljudima su važna turistička područja Irana. Zelena ugodna regija sjevera Irana na obalama Kaspijskog mora obuhvaća pokrajine Gilan, Mazandaran i Golestan.

U današnjem programu ćemo zajedno otputovati u pokrajnu Gilan. Pokrajina Gilan se s jedne strane naslanja na visoke planine Alborza, a s druge strane se spaja s obalom Kaspijskog mora, i tijekom svoje drevne historije, u osjetljivim situacijama iranske historije, zahvaljujući borcima kao što je Mirza Kučakhan Džangali,  dodala je  zlatne stranice iranskoj historiji.

Pokrajna Gilan, širine 147000 kvadratnih kilometara se nalazi na sjeveru Irana, na jugozapadnom rubu Kaspijskog mora. Ova pokrajina  na sjeveru graniči s Kaspijskim morem i Republikom Azerbejdžanom, na zapadu graniči s pokrajinom Ardebil, na jugu s pokrajinama Ghazvin i Zanđan i na istoku s pokrajinom Mazandaran. Ravni obalni pojas pored Kaspijskog mora se stvorio tijekom dugog vremena od  taloženja rijeka koje izviru iz planina Alborz i Taleš i ulijevaju se u more.

Veliki dio poljoprivrednih aktivnosti i većina gradova i naseljenih  područja Gilana smješteni su u ovoj ravnici. Na jugozapadnom dijelu ravnice, koji je njen najširi dio, veća je udaljenost između mora i lijepih šumom prekrivenih planina. Ali, na istoku i zapadu Gilana ta je udaljenost manja.

 Planinski lanac Alborz sa srednjom visinom od 3000 metara stoji poput zida na zapadu i jugu Gilana. Ova pokrajina se kopnenim putem jedino preko doline Manđil spaja s Iranskim platoom. Osim toga, preko Čaboksara se spaja s pokrajinom Mazandaran, a preko  Astare se spaja s Republikom Azerbejdžan.

Područje Gilan ima umjerenu mediteransku klimu, koja je rezultat planinske klime Alborza i postojanja Kaspijskog mora.

U sjevernim podnožjima planine Alborz i u istočnim dolinama planina Taleš klima je hladna i vlažna klima. Ovo područje Irana se smatra  područjem s njaviše vlage i padavina u Iranu.

Sakupljanje para Kaspijskog mora i postojanje planinskih lanaca Alborza i Taleša koji sprečavaju raspršavanje oblaka, uzrokuju mnogo padavina i umjerenije temperature na ovom području.

Sjeverna sibirska atmosferska strujanja i mediteranska strujanja oblaka, te zaokruženost okoline utječu na povećanje padavina. Dobro je da znate da godišnja temperatura ravnice Gilana nema nekih značajnih promjena.

 Gilanska ravnica je jedno od najplodnijih područja Irana, i naročito zbog sadnje proizvoda poput riž, čaja i duhana, zauzima posebno mjesto među ostalim iranskim pokrajinama. Planinski lanci Alborz i Taleš na južnom i zapadnom dijelu okružuju gilansku ravnicu.

Veliki dio planinskih područja je prekriven bujnim šumama. Gilanske šume su među najvažnijim iranskim šumskim resursima, čija eksploatacija ima važnu ulogu u iranskoj ekonomiji.

 Kako bismo se upoznali s historijom Gilana,  uzet ćemo pomoć od arheologije, i analizirati rezultate njihovih istraživanja.  Oni nas, uz pomoć predmeta i simbola koje su izvadili iz  srca zemlje, vraćaju u period od prije nekoliko hiljada godina.

Iako otkrića arheologa kao upaljena baklja osvjetljuju tamni i dugi put historije, i osvjetljuju dubinu od nekoliko hiljada godina, ovaj put nikad ne stiže do kraja. Moramo prihvatiti i činjenicu da ne možemo odrediti određeno vrijeme za historiju Gilana.

 Dokumenti i dokazi dobijeni iz arheoloških istraživanja na obalama Kaspijskog mora pokazuju da je prije nekoliko hiljada godina na sjevernim područijama Irana  postojao život.

Istražitelji i historičari kao što su Ernest Hartsfild, Artur Keis,Henri Fild, Grišman i Dijakunof, navodeći mnogobrojne razloze i dokaze vjeruju da je prije oko 5000 godina u Gilanu i Mazandaranu postojala naprednija civilizacija nego na drugim mjestima. Čak neki od njih smještaju naprednu civilizaciju Gilana u vrijeme od prije 7000 godina. Neki drugi vjeruju da je civilizacija i umjetnost Gilana utjecala na druge civilizacije tog vremena.

 Ono što je očito to je da velika nekoliko hiljadugodišnja civilizacija postojala u Gilanu i širokom području uz Kaspijsko more, kao što su  Mazandaran i Gorgan. Predmeti i drevni spomenici otkriveni  ispod zemlje Rahmatabada, Taleša, Rudbara, Deilama i drugih područja Gilana to potvrđuju. U naučnim istraživanjima u ovom području, pronađeni su mnogi predmeti kao što su  glinene zdjele u raznim bojama, kameno i kositreno posuđe, razni predmeti za kućanstvo, razni ukrasi, pa čak i osjetljivi predmeti kao što su igle, i nema sumnje da  neki od njih pripadaju vremenu od 2000 godina p.n.e., to znači, vremenu od prije 4000 godina.

 William Galikan, australjiski orijentalist u knjizi Medijci i Parsi potvrđuje teoriju ostalih istraživača u kojem govore da su Gilan i obalni  pojas Kaspijskog mora prije 3000 godina imali veliku civilizaciju i bili upoznati s kulturom i umjetnošću.

Galikan u svojoj knjizi, spominjući  pronađene predmete na brdu Marlik u Gilanu i selima Amleš i Dejlaman, ukazuje na izvanrednu kordinaciju nađenih predmeta s ovog područja, te zaključuje da svi pronađeni predmeti pripadaju kulturnim proizvodima jednog razdoblja od otprilike 900.god.p.n.e. To znači u isto vrijeme u kojem je jedno napredo pleme s umjetničkim talentom živjelo u sjevernim i zapadnim podnožnjem planine Alborz, i bilo udaljeno od utjecaja postojećih civilizacija Mezopotamije. Moć kreativnosti ovog plemena  se najbolje vidi u njihovom slobodnom stilu na  glinenom oslikanom posuđu. Ovi predmeti su remek djelo majstora tehnike pravljenja posuđa i grnčara. I zapravo, način rada tih umjetnika dostojan je oponašanja najboljih kipara i portretista sadašnjeg vremena i prethodnit stoljeća.

Upišite komentar


Security code
Refresh